Što je to Epilepsija?

video na engleskom


Epilepsija ili padavica je teška i veoma rasprostranjena bolest živčanog sustava. Često se pojavljuje u djetinjstvu, te ponekad ostaje kroz cijeli život. Manifestira se periodičnim, prolaznim napadima koji naglo nastaju kratko traju i naglo prestaju.

Prema definicije,epilepsija je povremeni poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu,u pravilu praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu.Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti,javlja se u 1% populacije.Danas u svijetu od epilepsije boluje oko 50 milijuna ljudi, a u RH oko 45.000 građana.

Povijest epilepsije

Riječ epilepsija potječe od grčke riječi koja označava napadaj ili obuzetost,prvi put se spominje još u drevnom Babilonu. Stari Grci su je smatrali «svetom bolešću» i nadprirodnim fenomenom. U kasnijim civilizacijama uglavnom su je povezivali s demonima,smatralo se da su ljudi koji boluju od epilepsije opsjednuti zlim duhovima. 1875,god. neurolog John Hughlings Jackson opisao je epilepsiju kao poremećaj živčanog sustava koji nastaje zbog pretjeranog izbijanja moždanog živčanog tkiva prema mišićima.Ova se definicija koristi i danas. Većina ljudi s epilepsijom i danas pati zbog predrasuda okoline u kojoj žive,koja nije dovoljno ili čak nikako informirana o ovom poremećaju.Da bi se javnost što kvalitetnije informirala o epilepsiji pokrenute su brojne akcije u svijetu,npr.»Out of the shadows»,koju je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija,Međunarodna liga za borbu proziv epilepsije i Međunarodni biro za epilepsiju.

Vrste epileptičkih napada

Napadaji su podijeljeni u 4 kategorije:

Generalizirani napadaji

Karakterizirani su izbijanjem u širem području mozga,bez lokaliziranog početka,s poremečajem svijesti. Generalizirani napadaji mogu biti: a)toničko-klinički ili grand mal-karakteriziran je padom bolesnika na pod i tipičnim grčenjem mišića.Bolesnik grčevito diše,ugrize se za jezik,mokri bez kontrole i izgubi svijest.Ovo je najdramatičniji oblik epileptičkih napadaja. b)apsans ili mali napadaj-najčešće se javlja u dječjoj dobi,a karakteriziraju ga nagli i kratkotrajni poremećaj svijesti bez pada na pod.Bolesnik prekida svoju aktivnost,kratkotrajno je odsutan i zagledan u neki predmet,prestaje disati,govoriti,glava mu klone,predmeti ispadaju iz ruke...Ovakvi se napadaji mogu ponavljati nekoliko puta na dan.Značajno remete koncentraciju.

Parcijalni napadaji

Započinju u jednom dijelu mozga, ali se mogu proširiti i na cijeli mozak.Parcijalni napadaji mogu biti:a)jednostavni parcijalni napadaji-tijekom ovog napada osoba ostaje pri svijesti,glava i oči mogu se okrenuti na jednu stranu,a šaka,ruka i jedna strana lica mogu se trzati ili osoba može u nekim od tih dijelova osjetiti trnce.Privremena klonulost ili paraliza jedne strane tijela mogu uslijediti nakon napadaja.Osoba može osjetiti neobične mirise,zvukove i okuse. b)složeni ili kompleksni parcijalni napadaji-najčešći su kod odraslih i najteže se kontroliraju terapijom.Često započinje karakterističnim predosječajem tzv.aurom,nakon čega slijedi poremečaj svijesti.Ovakvi napadaji traju oko 3 min.Bolesnici mogu izgledati kao da su budni,ali gube kontakt s okolinom,česti su automatizmi poput različitih grimasa,žvakanja,mljackanja,ponavljanja riječi...Bolesnici nisu svjesni svog ponašanja,nakon napada često su pospani,zbunjeni i žale se na glavobolju.

Specijalni epileptički sindromi

1. Lennox-Gastaut sindrom-najteži oblik epilepsije,javlja se u ranom djetinjstvu uz mentalnu retardaciju.Napadaji su mješanog tipa,javljaju se i preko dana i preko noći.Odgovor na terapiju antiepileptičkim lijekovima nije zadovoljavajući. 2. juvenilna mioklona epilepsija-često je neprepoznata,obično se javlja u pubertetu i predstavlja nasljedni poremećaj u inače neurološki zdravog djeteta.Karakterizirana je kombinacijom toničkih i kloničkih napadaja koji se javljaju nekoliko sati nakon buđenja i zahvaćaju obično samo gornje,a rijetko donje ekstremitete.Ovaj oblik epilepsije ne narušava inteligenciju i mišljenje,obično traje cijeli život i dobro reagira na terapiju. 3. infantilni spazmi-iznenadni kratki napadaji koje karakterizira tipični spazam struka,ekstremiteta i vrata.Obično se opisuje kao dio West sindroma. 4. atonički napadaji-karakterizirani su naglim gubitkom mišićnog tonusa što rezultira trenutnim padom i ozljedama lica i drugih dijelova tijela.

Epileptički status(status epilepticus

Trajanje epileptičkog napadaja dulje od pola sata ili dugotrajni,učestali,kratki napadaji.Važnost epileptičkog statusa je u tome što može ugroziti život i što uvijek,u određenoj mjeri,oštećuje mozak. Napadaji koji nisu epilepsija

1. febrilne konvulzije-javljaju se kod male djece,u dobi od 3 mjeseca do 5.godine,a posljedica su povišene tjelesne temperature. 2. upale mozga(meningitis,encefalitis)-mogu izazvati poneki epileptički napadaj tijekom trajanja bolesti zbog upalnog i kemijskog podražaja moždane kore. 3. kontuzije mozga(nagnječenja) 4. moždani udar 5. metabolički poremećaji

Uzroci epilepsije

Epilepsije prema uzrocima mogu biti;

1. idiopatske(primarne,genuine,funkcionalne,nasljedne)-nemoguće je utvrditi jasan primaran uzrok nastanka epilepsije,osim nasljedne predispozicije 2. simptomatske(sekundarne,organske,lezijske,stečene)-uzrok ove vrste je neko kronično organsko oštečenje ili bolest mozga 3. kriptogene-epilepsije za koje se vjeruje da su simptomatske i da imaju organski supstrat u podlozi,ali ga je nemoguće dokazati

Dijagnoza

Za postavljane dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika,utvrditi uzrok epileptičkog napadaja,isključiti sve ostale moguće uzroke,odredit opći i neurološki status bolesnika te učiniti elektroencefalogram(EEG). EEG služi za potvrdu dijagnoze i određivanje oblika epileptičkog napadaja.EEG-om se snimaju normalni i abnormalni električni potencijali kore mozga.Osim EEG-a ponekad je potrebno učiniti CT i MR. Liječenje epilepsije

Epilepsiju je potrebno liječiti od samog početka tj.od postavljanja dijagnoze.U terapiju su uključeni specijalist neurolog ili neuropedijatar,te mnogi dr.specijalisti.Specijalist neurolog ili neuropedijatar odrediti će adekvatnu terapiju antiepileptičkim lijekovima.Ponekad se u terapiji koristi kombinacija više lijekova,te se nakon određenog vremana terapija mora izmjeniti.U 2/3 bolesnika terapijom se može potpuno kontrolirati napadaje. Spina bifida i epilepsija

Velik broj djece s spinom bifidom ima hidrpcephalus. Hidrocephalus nastaje ako se se cerebrospinalni likvor(CL) nakupi u šupljinama mozga i uzrokuje njihovo povećanje.Do tog nakupljanja dolazi kad je oštećen ili začepljen sustav koji odvodi DL iz mozga,ili ako se stvara previše CL,U takvim slučajevima povečava se pritisak u lubanji,Što može dovesti do oštećenja mozga,a svako oštećenje mozga(meningitis,hidrocephalus,moždana kap,ožiljak koji ostaje nakon teške ozljede glave...) može biti povod za epileptički napad.


wiki